Istória Timor
KOMPETISAUN HAKEREK AI-KNANOIK (FIKSAUN) TIMOR-LESTE 2019 LOKE DADAUK ONA.
Hahú husi Máiu to’o Setembru 2019
Ita-Boot sira iha ai-knanoik furak ruma?
Ita-Boot sira iha kbiit hakerek nian, hakarak sai Hakerek nian/ Eskritór/Autór ?
Ami konvida timoroan sira ne’ebé iha kbiit atu hakerek sira-nia ai-knanoik liuhusi Kompetisaun Timor Aid nian konabá hakerek ai-knanoik(fiksaun) timoroan nian ho Dalen Tetun Padronizadu.
Iha kompetisaun ne’e, sei Iha selesaun ba ai-knanoik fiksaun sira ne’ebé maka sei hatama hafoin mak painél independenti sei hala’o selesaun hodi hili fiksaun tolu mak atu sai manán-na’in. Sei iha prémiu ne’ebe oferese husi Timor Aid ba manán-na’in:
• Dahuluk
• Daruak no
• Datoluk
Timor Aid ho nia Parseiru sira sei halo esforsu hodi halo publikasaun ba fiksaun ho kategoria premiu dahuluk iha kompetisaun ne’e.
Kompetisaun Hakerek Fiksaun Timor Aid nian ne’e nakloke ba timoroan hotu.
Termu Submisaun Fisksaun Nian
• Submisaun Istoria Fiksaun tenke iha Kopia Eletrónika
• Submisaun hahuu kedas husi anúnsiu ne’e fó sai no Labele liuhusi 30 Setembru 2017
• Submisaun Dirreta mai Timor Aid hahú husi 08.00 OTL to’o 16.30 OTL haktuir loron servisu nian
• Haruka Ita-nia istória iha kopia eletrónika (bele iha CD ka USB) ba iha : media@timoraid.org ka bele lori dirreta mai iha:
Timor Aid iha Bairro dos Grillos, Dili, Timor Leste
Kritériu sira hakerek nian mak:
• Bele hakerek fiksaun kona-ba saida de’it.
• Tenke uza padraun Ortografia Tetun Nasionál husi Instituto Nasionál Linguístika, INL-UNTL (Tetun Padronizadu)
• Istória tenke iha liafuan mínimu liu mak 10.000,00
• Hakerek iha folla medida A4, Theme Fonts: Arial, Font Size: 12, Font Color: metan
Istória Timor (Timor Story) competition
Tinan-Tinan, Timor Aid servisu hamutuk ho nia parseiru sira buka nafatin atu halibur istória furak oioin timoroan sira nian ne’ebe hakerek ho Dalen Tetun Padronizada. Timor Aid haksolok tebes ho programa ne’e ne’ebé tinan-tinan hala’o hodi promove uzu Dalen Tetun Padronizadu no mós fó biban ba timoroan sira atu haberan sira-nia kbiit hakerek nian (Autór) liliu hakerek iha Dalen Tetun uza nia ortografia própriu ne’ebé dezenvolve tiha ona husi Instituto Nacional Linguística, INL-UNTL.
Fiksaun sira ne’ebe tama mai Timor Aid, sei iha painél ida mak sei halo leitura sira no mos fó sira-nia komentáriu sira ba fiksaun idaidak bazeia ba kritérius sira ne’ebe mak Timor Aid prepara tiha ona. Fiskaun ne’ebe mak hetan valór ka skor boot liu nia mak sai vensedór ka manán na’in ba Dahuluk, Daruak no, Datoluk.
Manán-na’in sira sei hetan Prémiu tuir kategoria. Prémiu hirak ne’e oferese husi Timor Aid ho nia Parseiru sira hanesan motivasaun ba Badain-hakerek sira atu enkoraja sira hodi kontinua profisaun ne’e.
Desizaun ba manán na’in sira sei anunsia iha fulan ikus iha tinan ne’e
Anúnsiu Manán-na'in Kompetisaun Hakerek Istória Timor 2016 nian:
Tuir desizaun painelista sira nian ba fiksaun sira ne’ebe hatama ba kompetisaun hakerek fiksaun 2016 nian tuir panelista sira-nia desizaun katak Fiksaun rua de’it mak tama kategoria katak kooresponde ba kritériu sira nune’e, iha kompetisaun Hakerek Istoria Timor ba tinan 2016 liubá iha de’it manán-na’in Dahuluk no Daruak.
Manán na’in ba Kompetisaun Hakerek Istória Timor 2016 mak:
• Dahuluk : Fiksaun “Hatete Obrigada ba Dezafiu”
Autór : Justa Magno de Araujo
• Daruak : Fiksaun “ Liberdade Iha Naroman”
Autór: Liberty Santa Meliana
Important notes:
• Valór ásliu iha kompetisaun ne’e mak Istória “Hatete Obrigada ba Dezafiu” ho pontus ; no 138,5 ne’ebe sai manán na’in dahuluk no mos istória “ Liberdade iha Naroman” ho pontus
1302 mak sai manán-na’in Daruak iha kompetisaun ne’e.
• Totál istória ne’ebe ak tama iha kompetisaun Ne’e hamutuk 19 no depizde halo selesaun istória 6 mak tama lista badak hodi ikus mai tama selesaun final hodi hamosu manán –na’in sira iha Kompetisaun ne’e.
• Juri ka Panelista na’in 7 mak halo selesaun ba istória sira ne’ebe mak tama mai iha kompetisaun ne’e ho nia kompozisaun panelista mane na’in 4 no feto na’in 3.
Manán-na’in dahuluk ba tinan sira liubá
2014 – “ Loron Hitu”, Jorgino dos Santos
2013 – “Mout iha kalohan”, Jorgino dos Santos.
2012 – “Knananuk husi Akamutu”, Zélia Vital Ximenes.
2011 – “Istória kona-ba Nia”, Judith de Sousa.
2010 – “Iha nafatin dalan atu fila”, Maximus Tahu.
2009 – “Ha’u maka Lucas”, Teodósio Batista Ximenes.